Naša Podrška

Da li znate šta je ortoreksija? Suština bolesti i njene manifestacije

Ortoreksija (Orthorexia nervosa) je savremen poremećaj u ishrani, koji se javlja kada osoba želi da poboljša svoje zdravlje davanjem prednosti određenim namirnicama, što može dovesti do neuhranjenosti i smrti.

Reč „orthos” na grčkom znači „direktan“ i „tačan“, reč „orexis“ znači „apetit“. Ortoreksija može početi sa alergijom na hranu (nutritivna alergija), nakon koje se osoba mora pridržvati određenim pravilima ishrane. Ortoreksičari najčešće nisu u mogućnosti da jedu van kuće, jer, sa njihove tačke gledišta, ta hrana sadrži mnogo masti, aditiva i štetnih materija.

Ovaj poremećaj u ishrani pogađa uglavnom srednju klasu i obrazovane ljude u 30-im i 40-im godinama. Ortoreksična osoba je obično ubeđena da se svi nezdravo hrane i da ih treba kriviti zbog toga. Jelo za ortoreksičara je detaljno razrađen ritual, u kome priprema za svaki obrok može da traje nekoliko dana i obuhvata kako pripremu odgovarajućeg menija, izbor proizvoda, tako i dugotrajnu pripremu obroka.

Poštovanje izmišljenih pravila ishrane zahteva veliku snagu volje osobe obolele od ortoreksije, a često ove osobe smatraju da su bolje i jače od drugih, jer drugi nemaju tako visok nivo samokontrole. Ako ovakva osoba prekrši svoja pravila u ishrani i „preda” se bilo kojoj hrani sa „zabranjene” liste, ima osećaj krivice, doživljava psihičko i fizičko razaranje. Ovo, zauzvrat, dovodi do izmišljanja još strožih i apsurdnijih pravila ishrane u budućnosti. Opšte ponašanje ljudi obolelih od ortoreksije je slično kao kod ljudi obolelih od anoreksije i bulimije. Jedina razlika je u tome što su anoreksičari i bulimičari zabrinuti za količinu hrane koju jedu, dok su ortoreksičari više zabrinuti za njen kvalitet.

Osoba koja boluje od ortoreksije može se prepoznati po sledećem:

  • Provede više od tri sata dnevno razmišljajući o zdravoj ishrani,
  • Planiranje sutrašnjeg menija već danas,
  • Stalno smanjuje listu namirnica koje sme da jede,
  • Smanjuje društvenu aktivnost, jer može da jede samo kod kuće,
  • Kritički posmatra kako i šta drugi jedu,
  • Prestaje da jede hranu u kojoj je ranije uživala jer je to bila „pogrešna“ hrana,
  • Doživljava osećaj krivice kada se ne pridržava svojim pravilima ishrane,
  • Čini joj se da je sve pod kontrolom kada se striktno pridržava svojim pravilima.

Ostavite komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *