Naša Podrška

Anksioznost- vrste, simptomi i posledice. Do koje mere je anksioznost normalna pojava?

Svako je bar jednom u životu osetio anksioznost i napetost pre ispita, važnog sastanka ili sportskog događaja. Drugim rečima, svima je poznato stanje anksioznosti.

Anksioznost je emocionalno stanje izazvano očekivanjem opasnosti ili pretnje.

Normalna anksioznost pomaže da se prilagodimo različitim situacijama. Povećava se u uslovima neizvesnosti, pretnje, praćeno nedostatakom informacija ili vremena.

Međutim, postoji i patološka anksioznost, u čijoj pojavi ne igraju ulogu samo spoljašnje okolnosti, već i unutrašnji psihološki i fiziološki faktori. Glavna odlika patološke anksioznosti je u tome što nije proporcionalna opasnosti stvarne pretnje ili nije povezana sa njom. Odnosno, anksiozna reakcija na određenu situaciju biće mnogo jača od značaja same situacije.

Anksiozni poremećaji su mnogobrojni. Neki od njih su: generalizovani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, socijalne fobije, specifične fobije, opsesivno-kompulsivni poremećaj.

Rear view of young man standing on balcony : Stock Photo

Kako se anksioznost manifestuje?

Simptomi anksioznosti su razni. Oni se mogu razlikovati u zavisnosti od vrste anksioznog poremećaja:

  • porast i fluktuacije krvnog pritiska;
  • ubrzan rad srca;
  • znojenje;
  • hladnoća / peckanje ruku i stopala;
  • osećaj drhtavice ili groznice;
  • osećaj kratkog daha, gušenja;
  • osećaj “knedle” u grlu;
  • nelagodnost u stomaku;
  • mučnina ili povraćanje;
  • nemir (motorni nemir);
  • napetost mišića;
  • osećaj straha (gubitak samokontrole, akutni strah od smrti…);
  • osećaj nestvarnosti stvarnog sveta (derealizacija) ili otuđenosti i nestvarnosti sebe (depersonalizacija);
  • vrtoglavica, osećaj nestabilnosti;
  • anksioznost zbog mogućih životnih događaja u trajanju od nekoliko meseci (manifestuje se strahom, nestrpljenjem, teškoćama pri uspavljivanju, teškoćama u koncentraciji).

Zašto je anksioznost štetna?

  • Anksioznost sprečava osobu da trezveno razmišlja, donose promišljene odluke i preduzima korisne akcije.
  • Prisustvo anksioznog poremećaja povećava rizik od depresivnih stanja i hemijske zavisnosti. Pored toga, više od 50% osoba sa anksioznim poremećajima ima problema sa alkoholom, a 26%  je zavisno od lekova protiv anksioznosti.
  • Anksiozni poremećaji imaju tendenciju da se ponavljaju tokom života.

Ostavite komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *